Svako dijete ima pravo na obrazovanje

Izgubljeno je pravo na obrazovanje

Unatoč činjenici da ih dvije trećine pohađa školu, gotovo 600 milijuna djece i adolescenata u svijetu nema ni osnovne vještine računanja i pisanja [1]. A osnovne vještine u tim područjima još su više nedosežne za onu djecu koja ne pohađaju školu.

 

Djeca su uskraćena za obrazovanje i učenje iz mnogo razloga. Siromaštvo je jedna od najtežih prepreka. Za djecu koja doživljavaju nasilje ili onu s invaliditetom ili neurodiverzitetom vjerojatnije je da će biti isključena iz škole.

 

Čak i u školama, nedostatak kvalificiranih učitelja, nedostatni obrazovni resursi i nedostatak infrastrukture onemogućuju mnogoj djeci da lako studiraju ili uče.

 

Bez kvalitetnog obrazovanja, djeca se kasnije u životu suočavaju sa značajnim preprekama pri zapošljavanju i stjecanju prihoda. Vjerojatnije je da će imati loše zdravstvene ishode i manje je vjerojatno da će se uključiti u pitanja koji utječu na njih, dovodeći u opasnost njihovu sposobnost planiranja bolje budućnosti za sebe. Obrazovanje je ključno društveno i kulturno pravo i igra važnu ulogu u promicanju demokracije, mira, tolerancije, razvoja i gospodarskog rasta.

Pravo na obrazovanje je izgubljeno

Naša djeca ne uspijevaju jer smo ih mi iznevjerili

Dakle, možda mislite da je to samo problem trećeg svijeta. Ali, nažalost, nije.

 

Pogledajte samo jedan aspekt: Neurodivergentnost objašnjava cijeli niz različitih atipičnih načina na koje pojedini mozgovi mogu funkcionirati. Odnosi se na poteškoće s učenjem, poput disleksije i poteškoća pri razvoju, uključujući poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) te poremećaje iz spektra autizma (ASD).

 

Prema raznim istraživanjima, između 15-20% stanovništva je neurodivergentno,, uključujući do 10% osoba s disleksijom, 5% s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) te 1-2% s autizmom [2].

 

Otprilike 1 od 6 (17%) djece u dobi od 3-17 godina ima varijacije u razvoju mozga i smatra se neurodivergentnim [3]. Točne brojke variraju u različitim studijama, ali pogledajte bilo koju zemlju i vidjet ćete da velik broj neurodivergentne djece ili mladih odraslih osoba ne pohađa školu niti ima posao.

Pravo na obrazovanje utječe na ujednačavanje nejednakosti

Prema nedavnom istraživanju Autism Denmark, organizacije posvećene poboljšanju kvalitete života oboljelih, više od trećine autistične (i do 44% neurodivergentne) djece u Danskoj ne pohađa školu, a od tog broja, neki su bili odsutni iz škole više od samo nekoliko godina [4].

 

U kući nisu zato jer ne žele učiti, već ih struktura oko učenja sprječava u tome. Sustav ne uspijeva biti dovoljno angažiran da zainteresira njihove umove i njihova srca, da ih inspirira na učenje. Iako su nam potrebne procjene, kada je u pitanju ocjenjivanje, metrika F (ili 1) za neuspjeh zapravo ne zadovoljava potrebe neurodivergentnih učenika. Time postaju još manje inspirirani i gube strast za učenje, što dovodi do daljnje zabrinutosti i depresije u ionako teškoj situaciji.

Covid je samo pogoršao već postojeću globalnu krizu učenja; zato moramo hitno djelovati kako bismo unaprijedili način učenja i iskoristili ovu priliku za izgradnju boljeg obrazovnog sustava.

 

Većina djece zaista želi učiti i steći obrazovanje koje će im pomoći pri zapošljavanju. Potrebno je individualnije, fleksibilnije okruženje.

Kako promijeniti obrazovanje na bolje?

Potreban nam je holistički pristup u načinu obrazovanja ovog posebnog segmenta, koji drži ključ naše budućnosti, kao stručnjaka koji su nam trebaju za daljnju evoluciju čovječanstva. Zato nam je potreban novi pristup učenju i obrazovanju.

 

Takav pristup koji rješava financijska ograničenja obrazovanja nudeći DAO potpore za obrazovanje kako bi djeca mogla učiti besplatno. Organizacije koje traže zaposlenike mogu se uključiti u programe i učinkovito stipendirati djecu kroz obrazovne tečajeve.

 

Svako dijete ima pravo na obrazovanje, a online programi ne pružaju samo pristupačnost, već i sigurno i čuvano okruženje koje odgovara velikom broju mladih polaznika.

Kvalifikacije proizašle iz brzih tečajeva obogaćuju znanje i pružaju praktičan i sadržajan trening i stoga vode do zapošljavanja u tvrtkama koje su u potpunosti usmjerene kandidatima sa točno specifičnim vještinama.

 

Potreban je bolji pristup visoko specijaliziranim edukatorima i, umjesto da budu dodijeljeni učiteljima, polaznici ili njihovi roditelji mogu donositi informirane odluke i odabrati edukatora s kojim se mogu povezati kako bi postigli najbolji mogući ishod.

Kvalifikacije proizašle iz brzih tečajeva podržavaju pravo na obrazovanje

Moramo biti zaista inkluzivni

Sve su ovo inovativne ideje koje imaju smisla kako bi pomogle u reformi zastarjelih, arhaičnih i neučinkovitih sustava. Moramo raditi na povećanju pristupa učenju putem tehnologija koje su inkluzivne za sve.

 

Sustav se mora promijeniti ili će se društvo kakvo poznajemo raspasti. Uključujemo sve, ne samo zato da budemo humanitarni, već da sljedeća generacija ima šanse za uspjeh.

Sustav se mora promijeniti na način da svako dijete ima pravo na obrazovanje.

Ova globalna obrazovna kriza znači da je potreban veći napor u cilju nadoknade gubitaka u učenju i restrukturiranja obrazovanja. Da bismo to učinili, ne možemo se vratiti praksi prije pandemije. Potrebne su nam hrabre, inovativne promjene kako bismo jamčili da se svi obrazovni sustavi ne samo oporave od posljedica pandemije, već i napreduju prema budućnosti u kojoj sva djeca mogu učiti i rasti do svog punog potencijala, s većim naglaskom na primjenjive kvalifikacije koje vode do zaposlenja.

Naša misija je nadahnuti sve pojedince da svoje strasti i sposobnosti pretvore u korisne kvalifikacije, uspješne poslove i zadovoljavajuće živote. Svatko bi trebao biti u mogućnosti odabrati smisleno obrazovanje i smjer karijere koji će ga predodrediti za trajni uspjeh i mjesto u Svijetu Rada.

 

Posjetite web stranicu za više informacija.

 

Budućnost obrazovanja počinje u Eduversu.

References:

[1] Education - Every child has the right to learn

[2] Neurodiversity at work: a biopsychosocial model and the impact on working adults

[3] Increase in Developmental Disabilities Among Children in the United States

[4] Failed by society: why autistic kids in Denmark aren’t going to school